Rano iskustvo djeteta od iznimne je važnosti za njegov daljnji razvitak. Ponavljanjem određenih aktivnosti razvijaju se dijelovi mozga, a ukoliko dijete ne izlažemo takvim aktivnostima moguć je kasniji neuspjeh u tim područjima. Na primjer, dijete s kojim se malo ili ni malo komunicira, kojemu se malo čita u ranoj dobi, moglo bi kasnije imati teškoće u svladavanju jezičnih vještina, tj. govora, čitanja i pisanja. Važnost kvalitetnih ranih iskustava naglašava se u svim razvojnim područjima – tjelesnom i psihomotornom, socio-emocionalnom, intelektualnom, razvoju govora i komunikacije te razvoju izražavanja i stvaranja. Te znanstvene postavke vrijede i za područje glazbenog izražavanja djeteta. Naime, djeca imaju urođenu sposobnost reakcije na glazbu koju stječu još za vrijeme razvoja u maternici – izloženi su ritmu, zvuku i pokretu (prenatalna medicina dokazala je da fetus čuje i da je osjetljiv na zvukove). Djetetova prirodna sklonost glazbi najizraženija je neposredno nakon rođenja.

Dijete zapravo uživa u ritmu i glazbi. Istraživanja su pokazala da rano uvođenje glazbe i glazbenih igara za djecu ima pozitivne posljedice na kasnije djetetovo opće učenje jer glazba pogoduje razvoju centara u mozgu koji su zaduženi za uspješnost u učenju. Glazbena iskustva povećavaju buduću sposobnost apstraktnog mišljenja, posebice u području prostornosti. Osim toga, pjesme, pokret i glazbene igre u ranom djetinjstvu predstavljaju neurološke vježbe koje pomažu djetetu da nauči obrasce govora i da razvije motoričke vještine.

Osobito dobro na djecu utječe klasična glazba. Slušanjem klasične glazbe jačaju se moždane veze koje se koriste za matematiku.

Predlažemo Vam da poslušate: